U Lodonu 30. maja 1913. godine, potpisan je mirovni ugovor poraženog Otomanskog carstva sa Srbijom, Crnom Gorom, Grčkom i Bugarskom, čime je okončan Prvi balkanski rat.
Srbija je dobila Vardarsku, Bugarska Pirinsku, a Grčka Egejsku Makedoniju. Turska je izgubila Jedrene, posljednje uporište na evropskom dijelu. No, ono što niko nije očekivao je odluka velikih sila ( Austro-Ugarke i Engleske prije svih ), da stvore nezavisnu državu Albaniju i time spriječe Srbiji izlazak na more. Ovaj čin je iznenadio mnoge, naročito vojsku koja se borila pred zidinama Skadra.
Prvi balkanski rat bio je posljednja faza u oslobodilačkoj borbi balkanskih naroda protiv turske vlasti, ali su ubrzo pojedine balkanske države ispoljile zavojevačke težnje i izbio je Drugi balkanski rat dojučerašnjih saveznika – iznenadnim napadom Bugarske na Srbiju u noći između 29. i 30. juna 1913. U tom ratu, u koji se uključila i Rumunija, Bugarskoj je nanesen težak poraz.
