Policijski čas kraći od 14 dana ne daje dugoročne efekte, već samo kratkoročne, što je bilo neophodno na početku epidemije, navodi dr Darija Kisić Tepavčević.
– Većina zemalja sada pooštrava mjere, u skladu sa tim mi smo poptuno zabranili javna okupljanja koja broje više od 10 osoba, limitiran je i broj osoba koji mogu da budu u zatvorenim prostorima – kaže dr Darija Kisić Tešavčević za Fokus.
Mjere važe samo za teritoriju Beograda, ali odluke se, prema njenim riječima, donose u odnosu na aktuelnu epidemiološku situaciju, pa o mjerama odlučuju lokalne samopuprave.
Ona je odgovorila zašto nije uveden policijski čas.
– Takva vrsta zabrane je imala smisla u momentu prvog uzlaznog toka, kada smo htjeli da zaštitimo najstarije i najugroženije sugrađane. Izvjesno je da će epidemija da traje i da ćemo dugo morati da se borimo sa Covid-19. Bolest je prevazišla zdravstvena pitanja – rekla je Darija.
Ono što bi, smatra ona, dalo najviše efekta da svi budu u karantinu 14 dana, ali to nije održivo.
Na pitanje da li postoji mogućnost da se policijski čas ipak uvede ona navodi da svako zatvaranje ispod 14 dana ne daje rezultate.
Mjere izolovanih dana u karantinu ne daje efekte dugoročno, kratkoročno daje ako se želi postići nešto – nabaviti respiratore i opremu, navodi ona i objašnjava da je to i urađeno na početku epidemije kada je ta mjera bila neophodna.
Kada su u pitanju protesti, ona navodi da svako okupljanje ljudi jeste faktor rizika.
– Masovna okupljanja za vrijeme pandemije jesu faktor rizika i moraju se izbjegavati. Svako mora da zna da je to faktor visokog rizika.
Efekti ovih protesta vidjeće se za pet do 10 dana.
/B92/
