Sedam svjetskih čuda antičkog svijeta kolekcija je nevjerojatnih građevina koje spominju različiti grčki autori u svojim djelima. Za njihove graditelje one su predstavljale slavljenje religije, mitologije, umjetnosti, moći i nauke. Za nas su one odraz mogućnosti čovjeka da prilagodi okolinu svojim potrebama, gradeći monumentalne građevine, od kojih neke još i danas odolijevaju zubu vremena.
1. Keopsova piramida je jedno od sedam svjetskih čuda staroga svijeta a sagrađena je 2550 godina p.n.e , poznata je i pod nazivom Velika piramida, to je ustvari grobnica faraona Keopsa u Gizi. Prema stručnjacima u izgradnji ove piramide učestvovalo je 100 000 ljudi, a gradili su je čitavih 20 godina. Svaki kamen na ovoj piramidi je dugačak 2 metra ali ima ih i dužine 5 metara.
2. Viseći vrtovi u Vabilonu, također spadaju u sedam svjetskih čuda. Izgrađeni su 600 godina p.n.e. Postoje dvije verzije zbog čega su napravljeni ovi vrtovi u Babilonu. Po prvoj priči ove viseće vrtove napravio je Nabudokonosor II za svoju ženu po imenu Amitis od Medije, toliko ju je volio da joj je olakšao njeno tugovanje za rođenom zemljom Medijom.Po drugoj priči viseći vrtovi Babilona su nastali tj sagrađeni za mitološku kraljicu Semiramidu.
3. Statua bogu Zevsu je sagrađen 433 godine p.n.e. Sagradio ju je poznati vajar Fidija, a napravio ju je od slonove kosti i zlata. Dugo vremena ova statua je bila čuvana u posebnom hramu, u Južnoj Grčkoj, visine 13 metara i velikih razmjera. Statua je bila toliko dobro urađena da su mnogi mislili da vide pravoga boga.
4. Artemidin hram u Efesu sagrađen je 650 godina p.n.e, nalazio se nedaleko od Izmira u današnjoj zemlji Turskoj. Gradnja ovog hrama je trajala 120 godina. Na ovoj građevini nalazilo se 127 stubova od mramora.
Danas samo jedan stub svjedoči o postojanju Artemidinog hrama.
5. Mauzolej u Halikarnasu, sagradio ga je knez Mauzol u svoju vječnu slavu. Sagrađen je 360 godina prije naše ere. U XIV vijeku vitezovi reda Svetog Jovana su ovu grobnicu zvanu mauzolej pretvorili u kamenolom kako bi izgradili Petrove tvrđave u Halikarnasu.
Danas se mogu vidjeti samo ostatci ovog mauzoleja.
6. Kolos sa Rodosa izgrađen je 280. godina p.n.e. To je najpoznatiji kip Kolos s Rodosa. Po vjerovanju bilo je 300 kipova izgrađeno velikih dimenzija ali je Kolos bio najveći od njih. Ovaj kip je skulptura sunčanoga boga Herosa i bio je izrađen od bronze.
Smatra se da je ovaj veliki kip prilikom potresa potonuo u vodu.
7. Aleksandrijski svjetionik na ostvu Faru nastao je 280. godina prije nove ere, arheolozi su tražili ostatke svjetionika ali uzalud. Nema dokaza o postojanju ovog svjetionika osim pisanih dokumenata. Smatra se da su mu stupovi bili izgrađeni od stakla, bio je visine 120 metara, na njegovom vrhu se navečer ložila vatra od drva i smole. Ova građevina je nestala u velikom potresu i potonula u vodu.
