Njen tekst pod nazivom “Zajedno za oporavak Evrope” prenosimo u cijelosti:
“Zajedno za oporavak Evrope”. To je moto njemačkog predsjedavanja Vijećem EU koje počinje 1. jula 2020. godine. U ovoj ulozi želimo raditi na snažnoj i inovativnoj Evropi do kraja 2020. godine.
Okvir za to nije jednostavan jer je pandemija Covid-19 u osnovi izmijenila naše viđenje predsjedavanja Vijećem. Prevazilaženje pandemije ostat će ključni izazov s kojim se možemo uspješno suočiti samo ako radimo pragmatično i u duhu saradnje u EU-u i na međunarodnoj razini.
Odgovor Evrope na ovu krizu će stoga biti u središtu našeg predsjedavanja Vijećem. Pored direktnog upravljanja krizom i obuzdavanja virusa, glavni je cilj prevladati ekonomske i socijalne posljedice pandemije. Težimo ka uključivoj strategiji rasta, kako bismo spojili ekonomski oporavak Evrope s jačanjem socijalne sloge i prijelazom na održivu ekonomiju. EU iz krize treba izaći jača, pravednija i održivija.
Ovo također podrazumijeva uključivanje pitanja poput klimatskih promjena, provedbe održivih razvojnih ciljeva Agende 2030 i digitalnu transformaciju – ključna pitanja za našu budućnost – koja želimo unaprijediti tokom našeg predsjedavanja. Krizu možemo pretvoriti u priliku samo ako uspijemo rekonstrukciju pretvoriti u “zelenu rekonstrukciju“ i spojiti je sa održivim investicijama.
Njemačko predsjedavanje Vijećem bit će oblikovano unutarnjim EU izazovima: izlazak iz graničnih kontrola, ograničenja putovanja i ograničenja na unutrašnjem tržištu trebaju biti koordinisana što je više moguće evropski. Države članice EU moraju se složiti oko novog višegodišnjeg finansijskog okvira i moramo reorganizovati naš odnos s Velikom Britanijom.
Želimo osigurati da EU ostane sposobna djelovati i raditi u partnerstvu s drugima i na temelju jasnih pravila.
Naš angažman u narednim mjesecima se naravno neće zaustaviti na granicama EU. Nijedna regija na svijetu nije bliža EU od šest država zapadnog Balkana. Pored naše geografske blizine, posebno nas vežu bliski međuljudski odnosi. Zbog toga nam je važno da su zemlje zapadnog Balkana, među kojima je i BIH, uključeni u odgovor na krizu. Već u martu je EU najavila paket podrške kao odgovor na pandemiju korone za Zapadni Balkan. Sredstva u iznosu od 80,5 miliona eura opredijeljena su samo za BiH. Tako je EU poslala Bosni i Hercegovini snažan znak solidarnosti i povezanosti.
Unatoč ograničenjima uzrokovanim pandemijom korone, postignut je značajan napredak u politici EU sa zapadnim Balkanom pod hrvatskim predsjedavanjem: to uključuje odluku o otvaranju pregovora o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
EU komisija je takođe krajem aprila predstavila paket pomoći i podrške u iznosu od 3,3 milijarde eura za Zapadni Balkan. Početkom maja je (virtualni) samit EU-Zapadni Balkan u Zagrebačkoj deklaraciji ponovno potvrdio izgled članstva u EU i važnost održivih reformi na području vladavine prava i demokratije. Želimo da ti rezultati budu osnova za nadogradnju u našem predsjedavanju. Njemačka će staviti naglasak na snažnu prisutnost EU-a na zapadnom Balkanu tokom svog predsjedavanja. To se posebno odnosi na dijalog o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Takođe želimo finalizirati pregovarački okvir za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, kako bi se prva pristupna konferencija ove godine mogla održati sa Sjevernom Makedonijom, a po mogućnosti i sa Albanijom.
Pored ekonomskih posljedica pandemije, posebno migracija mladih je izazov s kojim će se zemlje zapadnog Balkana suočiti u narednim mjesecima. Željeli bismo iskoristiti naše predsjedavanje Vijećem EU-a za umrežavanje donosioca odluka i drugih relevantnih aktera na zapadnom Balkanu i potaknuti dijalog o demografskom razvoju. Kao dio svoje razvojne saradnje, Njemačka će nastaviti raditi na stvaranju perspektiva za mlade na zapadnom Balkanu i u BiH.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas nedavno je najavio da će podržati regiju Zapadnog Balkana sa dodatnih 10 miliona eura. Ovom podrškom želimo poslati jasan signal: Budućnost Zapadnog Balkana leži u EU! U narednim mjesecima želimo sarađivati sa našim partnerima u BIH i posebno s našim partnerima u trojnom predsjedavanju, Portugalom i Slovenijom, kako bismo se približili tom cilju.
