SARAJEVO, ZENICA – Ukoliko Vlada FBiH dozvoli povećanje cijena električne energije od 150 do 300 odsto za privredna društva, doći će do masovnog gašenja pogona, gubitka radnih mjesta, ali i manjih plata zaposlenih, poručili su petak direktori preduzeća nakon štrajka upozorenja polusatnom obustavom rada u stotinama privrednih društava u FBiH.
Kako kažu, doći će i do smanjenja izvoza, a biće i manje investicija u nove pogone, kao i u tehnologije, ali i nova radna mjesta.
Iz Udruženje poslodavaca FBiH rekli su da privredna društva iz FBiH neće potpisati dobijene ugovore sa elektroprivredama u FBiH, prema kojima su cijene električne energije za privredu višestruko povećane i do 300 odsto za pojedine kompanije.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je kako su dobili informacije da Vlada FBiH radi na rješavanju ovog problema, ali da konkretnih prijedloga nema.
“Ugovori s povećanjem od 200 do 300 posto cijene električne energije su već stigli u neke firme. Svako povećanje veće od 20 odsto pogubno je za privredu, a najveće posljedice osjetiti će građani i radnici”, kazao je Smailbegović.
Dodao je da je teško dati preciznu procjenu koliko radnika će ostati bez posla, koliko će se smanjiti plate ili povećati cijene proizvoda.
“U konačnici će posljedice osjetiti građani i radnici ako se ovo ne riješi. Sve do desetak posto povećanja cijena je nešto na što su se kompanije navikle i imaju rezerve”, rekao je Smailbegović.
Naveo je i to kako su u četvrtak uputili inicijativu svim parlamentarnim strankama u Parlamentu FBiH da na sjednici naredne sedmice donesu zaključak kojim se obavezuje Vlada FBiH da cijena električne energije za privredu ne smije porasti više od 20 odsto.
Direktori preduzeća u petak su poručili da se nadaju da će Vlada FBiH shvatiti sve posljedice koje proizilaze iz ovog “nerazumnog zahtjeva ‘Elektroprivrede’ i reagovati na pravi način kako bi se spriječilo uništavanje preduzeća koja su vitalni pokretači privrede u FBiH”.
Iz kompanije “ArcelorMittal” Zenica kažu da, ukoliko dođe do više cijene, neće moći nastaviti proizvodnju.
“Godišnje trošimo 70 miliona KM struje i uz dodatnih 70 miliona KM nemamo svrhe da nastavimo proizvodnju. Ne možemo preživjeti. Nema nikakvog benefita da nastavimo biznis”, kazao je Nikhil Mehta, generalni direktor ovog preduzeća.
Istakao je da se kompanija već suočava s rastom cijene koksnog uglja, koji predstavlja 50 odsto troškova kompanije, a čija je cijena od početka godine porasla četiri puta, dok su cijene zemnog plina takođe u znatnom porastu.
“To bi dovelo do zaustavljanja rada fabrike na duži period, što bi imalo dugoročne posljedice za 2.300 radnih mjesta u našem preduzeću, kao i najmanje 10.000 radnih mjesta u drugim firmama koje svoje poslovanje u velikoj mjeri zasnivaju na saradnji s “ArcelorMittalom” Zenica, kazao je Mehta.
Edin Jabandžić, direktor kompanije “Madi” iz Tešnja, kazao je da će, ukoliko dođe do viših cijena, posljedice biti nesagledive. “Godišnje ćemo imati dodatni trošak na struju od oko dva miliona KM. Ovo će napraviti nestabilnosti u mnogim firmama, a mi još ne znamo kako prevazići sve to i kako napraviti ekonomski održivo poslovanje narednih godina”, pojasnio je Jabandžić.
Elvedin Ćosatović, direktor fabrike “Pobjeda” iz Tešnja, kazao je da cijena struje raste do 300 odsto, a njihovi ukupni troškovi bi bili povećani za 150 odsto.
“Sve bi nas ugrozilo, razumijemo stanje tržišta, ali imamo indolentan odnos prema nama privrednim subjektima koji smo bitni za razvoj privrede i BiH”, kazao je Ćosatović i dodao da ugovore ne mogu potpisati.
Da je ovo primjer iracionalnog ponašanja vlasti i svih vladajućih struktura, smatra Zlatan Šehić, direktor “Željezare” Ilijaš.
“Zbog poskupljenja struje u ‘Željezari’ Ilijaš, koja je dio ‘Prevent grupacije’, ugroženo je 150 radnih mjesta”, rekao je Šehić.
Pojasnio je da im je prihvatljivo poskupljenje struje do 30 odsto, a da bi najava povećanja od 300 odsto značila da će račun za struju u ovom preduzeću porasti sa 280.000 na blizu milion KM.
Umjesto da profitiraju u doba kad se dešava poremećaj na evropskom tržištu, istaknuo je Šehić, radi se skroz suprotno.
/NEZAVISNE/
