Ako se ostvare najgori strahovi Evrope da se sukob u Ukrajini proširi na ostale ruske susjede, Finska će biti spremna.
Naime, Finska ima zalihe: najmanje šest mjeseci svih važnih goriva i žitarica su u strateškim zalihama, dok su farmaceutske kompanije dužne da imaju zalihe svih uvezenih lijekova za period od 3 do 10 mjeseci.
Ima civilnu odbranu. Sve velike zgrade moraju da imaju svoja nuklearna skloništa, a ostalo stanovništvo može da koristi podzemne parkinge, klizališta i bazene koji su spremni za pretvaranje u evakuacione centre.
I ima borce. Gotovo trećina odraslog stanovništva ove nordijske zemlje su rezervisti, što znači da Finska može da koristi jednu od najvećih armija u odnosu na svoju veličinu u Evropi, piše Jutarnji list.
“Pripremili smo naše društvo i obučavamo se za ovu situaciju još od Drugog svjetskog rata”, kaže Titi Tupurinen, finski ministar EU. Poslije osam decenija prvo u sijenci Sovjetskog Saveza, a sada Rusije, opasnost od rata u Evropi ih nije iznenadila.
Ali ono što Finska naziva svojom strategijom “sveobuhvatne bezbjednosti” je primjer kako sve zemlje mogu da stvore rigorozne sisteme za svoja društva da se zaštite unaprijed – ne samo od potencijalnog sukoba sa drugom državom, već i od prirodnih katastrofa, sajber napada ili pandemija.
Ne radi se samo o vojnoj spremnosti već o sigurnosti da zakoni i pravila funkcionišu u vrijeme krize.
Finska je stvorila neformalnu mrežu između elita političkog i poslovnog svijeta i nevladinih organizacija kako bi se pripremila za najgore. Kontinuirano posmatra koje su njegove glavne slabosti i pokušava da ih ispravi kako bi stvorila što je moguće više otpornosti u sistemu prije nego što dođe do krize.
Sa svojom granicom od 1.340 km koju dijeli sa Rusijom, Finska je veoma ranjiva na napade i po prvi put u svojoj istoriji, većina Finaca podržava podnošenje zahtjeva za članstvo u NATO.
/Jutarnji list/
