“Nakon epidemije izazvane virusom korona siromašni u BiH će biti najpogođeniji ekonomskom krizom koja slijedi”, rekao je ekonomista Marko Đogo u emisiji “Puls” BN televizije. On je istakao da je Vlada Srpske i prije korone znala da će doći do pada ekonomije.
Vlada Republike Srpske je prinuđena da se zadužuje da bi ispunila nerealna obećanja, jasan je ekonomista Marko Đogo.
“Kompletan budžet se djelimično finansira iz duga, ali se može svesti na to da se plate budžetskih korisnika, kao i porast plate u ovoj godini finansiraju iz duga.”
Đogo je pozdravio transparentnost Ministarstva finansija Srpske i izjavu ministarke koja je rekla da Srpska više nema gdje da se zaduži, i dodao da do zaduženja ipak može doći, ali pod određenim uslovima.
“Prije godinu dana Srpska se mogla bez problema zadužiti po 2%, prije mjesec dana su se mogli zadužiti po 3%, a ukoliko se budu nastavili ovi problemi sa likvidnošću mi ćemo se uskoro zaduživati po 4 ili 5 odsto što pokazuje da smo zemlja izuzetno niskog kreditnog rejtinga. Uvijek sve kredite koje država uzima vratiće građani. Država ne postoji kao apstraktan pojam koji stvara novac i nekome nešto vraća. Svaki kredit na kraju vrate građani”, naveo je Đogo.
Vlada Srpske je i prije korone znala da slijedi ekonomska kriza, kaže Đogo navodeći da su dokazi za to brojke koje pokazuju pad industriske proizvodnje za 11,4 odsto i izvoza za 3,8 odsto.
“Znali su da su projekcije za 2020. godinu pogrešne i pozvali su kolege sa ekonomskog fakulteta u Banjaluci i sa našeg ekonomskog fakulteta da se razgovara o traženjumjera i o tome kako da se prilagode politike. Dakle, nije korona jedini šok koji bi nas doveo u tu situaciju, nama bi situacija bila komplikovana i bez korone”, rekao je profesor Đogo.
Dodao je i razloge za takvo stanje.
“`Previše građana trpi posljedice široko rasprostranjene korupcije, a mladi napuštaju BiH u potrazi za boljom budućnošću čime ostajemo bez našeg najvrjednijeg kapitala. Vladavina prava je na niskom nivou dok glomazan i neefikasan javni sektor konstantno opterećuje privatni sektor.` Ovo su riječi predsjedavajućeg Savjeta ministara i premijera Srpske i FBiH.”
Pokazatelji govore da je Albanija čak prestigla nivo BiH.
“BiH se sada bri sa Albanijom, samoproglašenim Kosovom i Moldavijom ko je na začelju evropskih zemalja po razvijenosti. Nama je jedna Crna Gora postala razvijenija zemlja, a Hrvatska nam je daleko odmakla. Rumunija i Bugarska su zemlje čiji je BDP značajno viši nego onaj koji imamo mi”, uporedio je Đogo.
On je naglasio da je zato poređenje BiH sa zapadnim zemljama neumjesno i objasnio da nam nisu iste ni vlasti, a ni početne pozicije. Velike zemlje imaju luksuz da štampaju novac i to jeste jedan od načina prevazilaženja krize. Ipak, on taj model ne preporučuje za BiH.
“Zato što velike zemlje mnogo odgovornije vode te politike i kod njih te politike nisu substitucija za ozbiljne reforme i zaprilagođavanja. Kod nas postoji opasnost da koristeći ozbiljne politike zanemarimo ono što su naši suštinski problemi i na taj način ne postignemo ciljeve koje oni žele da postignu, a da istovremeno prouzrokujemo hiperinflaciju ili još dodatno destabilizujemo ionako slab privredni sistem.”
Velike zemlje će iz krize izaći brzo zahvaljujući privrednim sistemima koji su na zdravim nogama za razliku od BiH, rekao je prof. dr Marko Đogo. On je naglasio da će efekti korone u prvi mah podsjećati na veliku depresiju, ali da recesija nakon pandemije neće poprimiti taj obim.
/BN TV/
