SARAJEVO, BEOGRAD – Hapšenje bh. državljanina Edina Vranja, kojeg je, zbog sumnje u ratni zločin, priveo MUP Srbije, zateglo je diplomatske odnose između BiH i Srbije do te mjere da su predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović otkazali put u sklopu Samita nesvrstanih u Beogradu, gdje će domaćin biti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Nekadašnji načelnik Sektora kriminalističke policije u FUP-u tereti se da je 1993. i 1994. godine kao isljednik u logoru u Goraždu učestvovao u maltretiranju i prebijanju srpskih zarobljenika, a uhapšen je pri pokušaju da uđe u Srbiju u nedjelju, ali se ovaj slučaj sa istražnog, preselio na politički teren.
Komšić je, preko svojih saradnika, na sastanak pozvao amasadora Srbije Aleksandra Đorđevića, koji na razgovor nije otišao. Potom je naveo da je pozvan telefonom da dođe za sat vremena, što nije mogao, a pritom je i članovima Komšićevog kabineta pojasnio kako se komunicira u diplomatskim krugovima.
Pojedini mediji su, štaviše, objavili da je ovo prvi put od rata do danas da je ambasador neke države u BiH odbio doći na sastanak u Predsjedništvo BiH, nakon što im je iz Komšićevog kabineta rečeno da je Đorđević odbio doći na razgovor u Predsjedništvo BiH, dok amabasador poručuje da to nije tačno.
“U 10 časova Ambasada Srbije dobila je poziv sa zahtevom da dođem kod g. Komšića na razgovor u 11 časova. Tema razgovora nije pominjana”, naveo je Đorđević.
Kako je dodao, nakon što je rekao da nije u mogućnosti da pristupi na tako iznenadan poziv za sastanak, uslijedio je novi poziv.
“U 10.20 je poziv ponovio šef Kabineta g. Komšića, uz napomenu da može biti vrlo neprijatno, jer me poziva predsednik, a ja neću da dođem, te će mediji o tome pisati. Naravno, tema sastanka nije pominjana, već sam pozvan da ‘pređem na kaficu'”, naveo je Đorđević.
Naglasio je da poštuje zemlju domaćina, ističući da je način opštenja u diplomatskim krugovima vrlo precizan, te da ga odlično poznaje i profesionalno sprovodi protokol Ministarstva inostranih poslova (MIP) BiH.
“Molio bih da se zaposleni iz Komšićevog kabineta, ukoliko isti ne poznaju, obrate nadležnim službama MSP BiH, pa neka s njima razreše svoje nedoumice, a ne preko medija, jer kao ambasador Srbije neću dopustiti da moju državu i mene lično bilo koji politički činilac zloupotrebljava u svoje lične političke svrhe”, kaže Đorđević te dodaje da će o svemu obavijestiti predstavnike diplomatske zajednice u BiH, jer ovakvo ponašanje zaslužuje njihovu pažnju.
Nije se dugo čekao odgovor Komšićevog savjetnika Davora Vuletića.
“Ambasador Srbije nije pozvan na kafu i ćaskanje, niti je iko s njim toliko blizak da bi s njim pio kafu i ćaskao, nego je pozvan zbog ozbiljnih stvari koje se tiču dvije države”, naveo je Vuletić, koji je predložio ambasadoru da se konsultuje s nekim ko ima “ozbiljno diplomatsko iskustvo, a ne sa kolegama iz BIA”.
Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, rekao je da su Bošnjaci u BiH opredijeljeni za procesuiranje zločina samo nad Bošnjacima, a svaki drugi proces, bilo u BiH ili van nje, posebno nad Bošnjacima kao izvršiocima vide kao udar na BiH i progon njenih državljana. Dodik je rekao da to pokazuje i zajednički stav Komšića i Džaferovića povodom hapšenja Vranja.
On je naglasio da je Srbija suverena država sa nezavisnim pravosuđem, a da reakcije poput ovih Komšićevih i Džaferovićevih samo izlažu BiH javnom podsmijehu u regionu i otkrivaju suštinu “pravde” o kojoj govore “dva bošnjačka člana Predsjedništva”.
O sastanku sa Đorđevićem Komšić se nije izjašnjavao, ali jeste poslao zajedničko saopštenje sa Džaferovićem, u kojem su naveli da je hapšenje Vranja “novi u nizu sračunatih progona nad građanima BiH” koje vrše vlasti Srbije.
“Ukoliko postoji osnov sumnje, kada je u pitanju Vranj, sve navode treba da ispitaju pravosudni organi BiH, koji u saradnji sa drugim državnim organima imaju obavezu uključiti se u ovaj slučaj i zatražiti izručenje Vranja. Ukoliko odbiju izručiti bh. državljane pravosuđu BiH, vlasti Srbije će poslati nedvosmislenu poruku da je Srbija neprijateljska sredina za bh. Građane, koja ne garantuje nikakvu pravnu sigurnost, već želi isključivo vršiti progon branilaca BiH od agresije”, naveli su Komšić i Džaferović.
O težini novonastale situacije svjedoči i informacija iz Ministarstva inostranih poslova BiH, odakle su naveli da će Ambasada BiH u Beogradu zatražiti sastanak s postupajućim tužiocem u ovom predmetu.
“Ambasada je odmah zatražila od nadležnih organa da predstavnik Ambasade BiH posjeti bh. državljanina te ponudi pravnu pomoć i zaštitu”, kažu iz MIP-a.
Nezvanično se saznaje da je Bisera Turković, ministarka inostranih poslova BiH, danas pozvala ambasadorku Aidu Smajić iz Beograda na hitne konsultacije u Sarajevo. Zvanično je saopšteno da je Turkovićeva dan ranije naložila Ambasadi u Beogradu, te službama u MIP BiH, da se hitno razmotre sve pravne mogućnosti te preduzmu radnje u vezi s ovim slučajem.
Oglasili su se juče i iz Tužilaštva BiH, odakle su naveli da su, kada je o Vranju riječ, donijeli naredbu o nesprovođenju istrage protiv njega za predmet “Goražde”.
“Tužilaštvo BiH postupalo je na temelju prijave koju je dostavila policija protiv više osoba, koja se odnosi na navode o ratnim zločinima počinjenim nad žrtvama srpske nacionalnosti u zgradi ZOIL-a u Goraždu 1993. i 1994. godine. U tom predmetu podignuta je optužnica protiv više osoba i suđenje je u toku, dok je, kada je riječ o Vranju i još nekoliko osoba, 26. decembra 2018. donesena naredba o nesprovođenju istrage, na koju, što se tiče Vranja, nije bio izjavljen prigovor”, tvrde iz Tužilaštva BiH, odakle su dodali da je ta naredba postala konačna u BiH.
Uz navođenje inicijala, iz MUP-a Srbije potvrdili su da su u nedjelju na graničnom prelazu Uvac uhapsili Vranja, za kojim je, kako navode, bila raspisana policijska potraga, a osumnjičen je za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.
“Terete ga da je od januara 1993. do oktobra 1994. kao isljednik u logoru u Goraždu učestvovao u maltretiranju i prebijanju ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti koji su bili pripadnici Vojske Republike Srpske”, naveli su iz MUP-a Srbije.
Iz nekoliko političkih stranaka komentarisali su ovaj slučaj, pa su tako iz Stranke za BiH rekli “da sve dok se Srbija tako odnosi prema građanima BiH, odnos s tom državom može biti na nivou otpravnika poslova”.
/NEZAVISNE/
