Stefan Drljača iz Čačka odlučio je sam da napravi svoju fabriku kiseonika i prije šest godina posadio je šumu u selu Dučalovići, podno planine Ovčar. Na njegovom imanju rastu sadnice hrasta, bora, breze, ali i egzotične biljke koje su mu iz inostranstva donijeli prijatelji.
Iako su pojedini vjerovali da će njegov entuzijazam o fabrici kiseonika biti kratkog daha, Stefan ih je sve demantovao. Kako kaže, nije želio da bude jedan od onih koji od prirode samo uzimaju, a ništa ne vraćaju.
– Sadnja šume koja će imati brojne benefite za životnu sredinu djelovala mi je kao najbolji način da dam svoj doprinos. Sama ta činjenica da od malog sjemena može da nastane ogroman šumski gorostas mi je bila fascinantna. Odlučio sam da u selu gdje imamo vikendicu otkupim jednu parcelu i prvo sam posadio oko 150 malih hrastova – rekao je Stefan za Rinu.
Kada se pročulo da Stefan sadi svoju šumu, poznanici i prijatelji od tada mu umjesto magneta i čokolada sa putovanja najčešće donose sadnice, pa nema sumnje da će ova čudna parcela uskoro biti svjetska, a naša.
Neki su mi poslali poštom, neki lično donijeli. U šumi se nalaze sadnice iz Kanade, Njemačke, kesten iz Estonije i mediteranski bor iz Grčke. Neka stabla sam zasadio zajedno sa tim ljudima koji su mi sadnice donijeli, tako da će to drveće biti i živi spomenik našeg prijateljstva. Ja sam takođe sa putovanja po Dalmaciji i obilazeći manastire na Kosovu skupljao žirove i donosio ih u Dragačevo – priča ovaj vrijedni Čačanin.
Osim što je svojevrsna fabrika kiseonika, šuma ima i brojne druge benefite i to one dugoročne. Stefan ne namjerava da ovde stane, pa je u planu da šumu posadi i na susjednoj parceli. Formirao je i svoj rasadnik iz kog, kad za to dođe vrijeme, prenosi sadnice na parcelu.
– Svako može da zasadi svoje drvo, nije to komplikovan proces. Potrebno je samo da u jesen kad opadaju žirovi, da se oni skupe, posade u saksiju i povremeno zalivaju. Na proljeće one već porastu i mogu da se zasade. Nadam se da će i drugi ljudi naučiti da se vrate prirodi, jer je to izuzetno važno. Da kad se pomene stablo ne misle kako da ga posijeku i od njega samo da imaju novčanu korist – zaključio je Stefan Drljača.
/Blic.rs/
