VIJEST DANA

VIDOVDANSKI HRAM-ŽIVOTNO DJELO IVANA MEŠTROVIĆA KOME SE DIVILA ČITAVA EVROPA

Ponesen idejom jugoslovenstva i kosovskim mitom,genijalni vajar Ivan Meštrović je izradio seriju skulptura koje su na izložbi u Rimu 1911. godine dobile zlatnu medalju.  Ovo grandiozno spomen-obeležje (dugo oko 250, široko oko 200 m) trebalo je da bude izgrađeno na Gazimestanu, mjestu gdje se odigrala Kosovska bitka. Prvi svjetski rat ispriječio se realizaciji ove ideje.

Maketa Vidovdanskog hrama je pronađena u jednom skladištu u njujorškoj luci posle Drugog svetskog rata. Nakon što je vraćena u Jugoslaviju 1966. godine su obavljeni konzervatorski radovi. Više od 50 godina na njemu nije rađen opsežniji zahvat. Došlo je do pucanja i oštećenja i bilo je neophodno da se detaljno sredi – ističe Aleksandar Miletić, istoričar umetnosti i kustos u Narodnom muzeju Kruševac.

Priča o maketi monumentalnog Vidovdanskog hrama koji je trebalo da bude izgrađen na Gazimestanu je duga, zanimljiva i puna kontradiktornosti.

Upravo u Rimu 1912. godine Meštrović izrađuje maketu Vidovdanskog hrama i prezentuje je u Beogradu, u osvit balkanskih ratova, a potom i na Bijenalu u Veneciji 1914. godine.

“Teško nama ako Meštrovića shvate njegovi sunarodnici i ako se u znaku njegove umetnosti ujedine”, bile su reči bečke kritike kada je prvi put, u jeku aneksione krize, ugledala Kosovski ciklus. Prestolonaslednik Franc Ferdinand je zabranio otkup skulptura za dvorske galerije u Belvederu iako je stručna komisija već bila izabrala radove.

Poznati vajar je svoj hram nazvao „hramom religije krajnjeg požrtvovanja, religije cara Lazara i u njemu će se propovjedati da treba u pravdi i svjetlosti živeti i za nju umirati“.

Kao aktivni član Jugoslovenskog odbora Meštrović je 1915. priredio izložbu u Londonu, u Muzeju Viktorije i Alberta. Izložba je služila ratnim ciljevima i propagandi Kraljevine Srbije. Pored skulptura iz Kosovskog ciklusa kao centralni eksponat izložena je maketa Vidovdanskog hrama. Iste godine izložba je prezentovana u Glazgovu i Edinburgu.

Po završetku Prvog svetskog rata, vlada novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca bila je spremna da se upusti u grandiozni poduhvat i započne izgradnju monumentalnog hrama, ali je deo javnosti bio nezadovoljan. U kritikama je prednjačio slikar i publicista, kasnije komunistički funkcioner Moša Pijade, pa se odustalo od izgradnje.

Pedesetak skulptura koje je uradio Meštrović, a koje bi trebalo da se nađu unutar hrama, danas je rasuto širom sveta.

Danas maketa hrama počiva u kruševačkom Narodnom muzeju…

Leave a Comment

Your email address will not be published.

Najnovije vijesti